Holesterol i ishrana: Šta izbegavati?

by | 25.06.2018

Zamolili smo lekara i dijetologa Jelenu Nikolajevnu Šestakovu da nam kaže kako da se hranimo da bismo bili zdravi.
Nije problem ako se ponekad počastite guščetinom ili jagnjetinom… Štetno je kad kobasice, viršle i druge mesne prerađevine postanu vaša uobičajena hrana. A koliko se samo ukusnih jela može pripremiti od posne (nemasne) ćuretine ili govedine, u kojima ima mnogo manje zasićenih masnoća.

Povišen holesterol i ishrana

Sada želim da smirim ljubitelje slanine: prvo, u malim količinama ona je korisna, a drugo, dva-tri komadića (ne dimljene, i ne pečene s krompirom) neće mnogo naškoditi zdravlju. Trudite se da za pripremu hrane koristite biljno ulje, najbolje maslinovo. Ali, da odmah kažem jedno: za osobe kod kojih je holesterol već povišen ili one koji boluju od ishemijske bolesti srca ograničenja moraju biti stroga.
Pravilan izbor mlečnih proizvoda
Kad se povede razgovor o dijeti, mnogi pogrešno smatraju da su masnoće iz mlečnih proizvoda manje štetne. Razočaraću vas: one sadrže više zasićenih masnih kiselina koje podižu nivo holesterola u krvi nego masnoće iz mesa životinja i divljači. Ne treba da izbacujete iz ishrane puter od kravljeg mleka i pavlaku, mada, kad su ovi proizvodi u pitanju, prednost dajte onima s minimalnim sadržajem mlečne masnoće i, naravno, ne jedite ih mnogo.
Reč-dve o margarinima…
Ljubiteljima sendviča savetujem da puter zamene lakim margarinima. Oni sadrže mononezasićene i polinezasićene masne kiseline (omega-6), ali, što je najvažnije, moraju biti napravljeni od nehidrogenizovanih masnoća. Istaći ću i to da se hidrogenizovane masnoće, koje su štetne u slučaju ateroskleroze, obilno koriste u konditorskoj industriji za pravljenje keksa, bombona, vafla i sl. Zato ove proizvode ograničite na minimum.

PROČITAJTE I… Neobičan kiselj protiv holesterola

Korisne masnoće

Kao što sigurno i sami možete da zaključite, proizvodi koji sadrže nezasićene masne kiseline pomoći će vam da snizite holesterol. To su mononezasićene i polinezasićene masne kiseline omega-3 i omega-6. Maslinovo ulje i ulje od uljane repice bogati su mononezasićenim kiselinama. Polinezasićenih omega-3 kiselina ima uglavnom u ribljem ulju, plodovima mora, u lanenom ulju i ulju od lanika (lat. Camelina sativa), a omega-6 u suncokretovom, kukuruznom ulju i ulju od kikirikija.
Masne kiseline u organizmu stvaraju razne biološki aktivne supstance koje na različite načine utiču na naš organizam. Tako prilikom povišenog sadržaja holesterola i triglicerida u krvi polinezasićene masne kiseline doprinose njihovom izvesnom snižavanju, pri čemu omega-3 pretežno deluju na trigliceride, a omega-6 na holesterol. Međutim, i ovde treba održati ravnotežu: visok sadržaj omega-6 u ishrani povećava međusobno „lepljenje“ krvnih trombocita, što može uzrokovati stvaranje trombova a, nasuprot tome, omega-3 smanjuju agregaciju (nagomilavanje) trombocita.
Dakle, ukoliko želite da sebi postavite ne samo ukusnu nego i korisnu trpezu, pripremite jela od morske ribe (haringe, tunjevine, skuše, ivera, divljeg lososa) ili plodova mora (lignji, dagnji, kozica i dr.). U današnje vreme ovi proizvodi se ubrajaju u one koji pouzdano snižavaju rizik od pojave kardiovaskularnih oboljenja, bez obzira na to što sadrže mnogo holesterola. Poželjno je da, ne samo tokom praznika, nego redovno, dva do četiti puta nedeljno konzumirate po 100–150 g morske ribe u vidu različitih jela od nje.

VIŠE SAVETA PRONAĆI ĆETE U MAGAZINU RUSKI DOKTOR!

POTRAŽITE NAS I NA FACEBOOKU: www.facebook.com/ruskidoktor

STARE BROJEVE POTRAŽITE NA SAJTU novinarnica.net

Molimo vas upoznajte se sa politikom odricanja od odgovornosti za redakcijske i druge sadržaje i linkove objavljene na www.ruskidoktor.rs