Lomonosov – slavno ime Moskovskog državnog univerziteta

Bavio se fizikom, hemijom, biologijom, a bez matematike, geografije i crtanja pomorskih karata nije mogao da živi

by | 14.06.2022
Lomonosov

Mihail Vasiljevič Lomonosov (1711–1765) rođen je u selu Mišaninskoj, u Arhangelskoj guberniji. Otac mu je bio prost seljak, a majka mu je umrla nakon nekoliko porođaja, kad je Lomonosovu bilo svega devet godina. Osnovni prihod porodici je donosilo ribarenje, pa je Lomonosov već s deset godina odlazio s ocem na duge plovidbe (od po tri meseca). Za to vreme dečaku je jedina zabava bilo čitanje.

Kad mu se otac oženio treći put, Mihail je imao 13 godina, a dečakovi odnosi s maćehom bili su veoma loši. Ona je jednom čak zapalila seno dok je Lomonosov spavao u štali, želeći da ga uguši. Srećom, dečak se spasao, ali je shvatio da mu je preostalo jedino da ode od kuće.

LOMONOSOV – VELIKI UM

Imao je sreće, jer se tajno ukrcao na ribarski brod koji je nosio ulov rekom Volgom u Moskvu. Cela Rusija i Moskva doživljavale su tad prosvetiteljski procvat. Petar Veliki bio je na prestolu, pa su svi oni koji su želeli da uče i rade – imali svoje mesto u gradu. Nakon što je primljen kod moskovskog mitropolita na konak, Lomonosov je dobio mogućnost da uči.

U januaru 1731. godine upisan je u Slaveno-grčko-latinsku školu, a učitelji (monasi) brzo su shvatili kakvim umom i vrednoćom raspolaže ovaj dečak. Genijalnost mladog Lomonosova zabavljala je sve – budući naučnik je za dve godine naučio da čita, piše i govori latinski i grčki. Po lepoti i umeću rada na vitražima – zasenio je mnoge francuske i italijanske majstore koji su tad ukrašavali prozore Kremlja.

Prema dekretu ćerke Petra Velikog – carice Jelisavete Petrovne, 1735. godine dvanaest najboljih mladih ljudi poslato je na tek otvorenu petrogradsku Akademiju nauka na obuku. Lomonosov je izabrao sve discipline koje su tu postojale. Kako su uslovi za rad bili skromni, sam je napravio nekoliko instrumenata i alatki potrebnih za izvođenje eksperimenata – njegov izum je aparat za laboratorijsko dobijanje promenjivog magnetizma. Intenzivno se bavio fizikom, hemijom, biologijom… dok bez matematike, geografije i crtanja pomorskih karata nije mogao da živi.

LOMONOSOV – CARIČIN MILJENIK

Izučavao je čak 35 predmeta – za dve godine boravka na Akademiji postao je najbolji student. Nagrada mu je bila odlazak u Nemačku. Nastavio je da izučava mehaniku i mineralogiju na Univerzitetu u Marburgu. “Nemački period“ trajao je do 1736. godine, a završio se položenim profesorskim ispitom. Po povratku u Rusiju napisao je poznatu odu zahvalnosti carici Jelisaveti Petrovnoj, koja mu je, da bi se odužila na dobijenoj tituli i napisanoj odi, poklonila 35 džakova bakarnih kopejki.

Iz Nemačke se mladi profesor nije vratio sam – oženio se Kristinom Ciljh, ćerkom čoveka u čijem je stanu živeo. U junu 1745. godine – Mihail Vasiljevič postao je prva osoba koju je tadašnja Akademija nauka u Petrogradu proglasila profesorom. U okviru hemijske laboratorije koju je pokrenuo razradio je malu manufakturu za proizvodnju bojenog stakla, koje je sam ugrađivao u vitraže.

Lomonosova je uvažavala i Švedska kraljevska akademija, čiji je počasni član bio od 1760. godine. Za stalnog profesora izabrao ga je i Bolonjski univerzitet.

USPESI U NAUCI

Zbog objavljivanja svog naučnog rada i sakupljanja istorijski važnih crkvenih knjiga i dokumenata, 1748. godine otvorio je i katedru za istoriju. Objavljivao je skraćene verzije svojih naučnih otkrića u petrogradskom časopisu „Vedomosti“. Boraveći u Petrogradu, napisao je pismo Sinodu Pravoslavne crkve s molbom da ne kritikuju njegovu nauku u propovedima. To je bilo loše protumačeno, pa su ga poslali nazad u Moskvu.

Zahvaljujući svom radu na raznim područjima i veoma bliskim odnosima s „favoritom imperatorke“ Ivanom Šuvaljevom, dobija mogućnost da 1755. godine otvori Moskovski univerzitet, gde je Šuvaljev bio dekan, a Lomonosov glavni naučni saradnik.

Nakon samo godinu dana po Rusiji počinje da otvara gimnazije za obrazovanje dece iz nižih društvenih slojeva koje su tad nazivane sirotinjskim školama. Osniva katedru za geografiju i pomorstvo, gde se objavljuje prvi Atlas Rusije, a zatim i katedru za rusku književnost. Tim povodom napisao je gramatiku i stilistiku, iznoseći svoju ideju o tri stila (nižem – kojim se koristi narod, višem – svojstvenom aristokratiji i najvišem – naučnom).

Kad je na vlast došla Katarina Velika – smenila je Šuvaljeva i za dekana postavila Lomonosova. Lomonosov je 1765. godine dobio tešku upalu pluća, od koje nije uspeo da se oporavi. U aprilu iste godine, po svojoj želji, sahranjen je na Aleksandrovsko-nevskom groblju u Petrogradu. Nažalost, svih petoro dece umrlo mu je veoma mlado, tako da iza čuvenog naučnika nisu ostali potomci.

Pročitajte i… Dmitrij Ivanovič Mendeljejev – otac Periodnog sistema elemenata

Foto: ABGlavin / iStock / Getty Images Plus via Getty Images

Molimo vas upoznajte se sa politikom odricanja od odgovornosti za redakcijske i druge sadržaje i linkove objavljene na www.ruskidoktor.rs