
ANEMIJA: tiha i podmukla
Malokrvnost ne podrazumeva samo „melanholično“ bledilo i snižen nivo hemoglobina
pročitaj još
Danas od anemije pati skoro 25% stanovništva, što čini 1,62 milijarde ljudi. I najčešće se s ovim problemom suočavaju deca predškolskog i školskog uzrasta – 47,4% i 25,4%, među trudnicama je taj procenat 41,8%, dok 23,9% osoba u godinama ima ovaj problem. Šta je to anemija, zbog čega je opasna i kako izbeći malokrvnost? Takođe, otkrićemo vam kako da krvnu sliku dovedete u idealno stanje. O tome priča Igor Grigorjevič Ivanov, lekar specijalista (Sankt Peterburg)
DA LI JE ANEMIJA ISTO ŠTO I MALOKRVNOST?
Igore Grigorjeviču, anemija se u narodu zove malokrvnost. Da li je to pravilno?
U bukvalnom prevodu „anemija“ znači “beskrvnost”. Ni prva ni druga odredba ne odgovaraju stvarnosti. Ipak se u slučaju anemije kod čoveka ne smanjuje obim krvi (ne biva malo krvi), nego se smanjuje sadržaj hemoglobina ili crvenih krvnih ćelija u krvi. Hemoglobin je složena belančevina koja ulazi u sastav eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) i odgovoran je za „transport“ kiseonika u naše organe i tkiva.
Kako se dijagnostikuje anemija?
Vrlo je lako dijagnostikovati anemiju. Za to je dovoljna klinička analiza krvi, tačnije vrednost nivoa hemoglobina i eritrocita. Drugo, treba utvrditi uzrok anemije – ovde se zahteva veliki broj ispitivanja. A to nisu samo laboratorijska ispitivanja sadržaja gvožđa, njegovih rezervi, vitamina B12, nego i instrumentalna ispitivanja, uključujući i ona endoskopska (metode kojima se pregledaju unutrašnji organi i telesne šupljine).
Foto: Guliver/Thinkstock
OSTATAK TEKSTA PRONAĆI ĆETE U MAGAZINU RUSKI DOKTOR!
POTRAŽITE NAS I NA FACEBOOKU: www.facebook.com/ruskidoktor
STARE BROJEVE POTRAŽITE NA SAJTU novinarnica.net
U Srbiji su danas svima dostupne vakcine koje sprečavaju teže oblike Covid19. Tri godine od početka pandemije, razgovaramo sa epidemiologom, dr Bra...
pročitaj jošSedmoro komšija iz sela odnegovano je pomoću tinkture od klica krompira, svi s bolnim zglobovima
pročitaj još