
Dr Tiodorović: Vakcine posebno važne za ljude oslabljenog imuniteta
U Srbiji su danas svima dostupne vakcine koje sprečavaju teže oblike Covid19. Tri godine od početka pandemije, razgovaramo sa epidemiologom, dr Bra...
Najčešći opšti simptomi koji mogu prethoditi bolesti, ili pak biti i u samom njenom sklopu, jesu: malaksalost i umor.
Mučnina, povraćanje, dijareja i bolovi najčešće su povezani s rasporedom organa od kojih potiču. Povišena telesna temperatura znak je da se naš imunosistem bori s patogenim izazivačima bolesti. Kašalj je čest simptom, pogotovo u jesen, kad se dosta vremena provodi u zatvorenom prostoru opterećenom suvim vazduhom i pušačkim dimom. Nema čoveka koji se nikad nije zakašljao – na taj način čiste se pluća. Kod svih relativno zdravih osoba kašalj je refleksni mehanizam, dok se kod hroničnih respiratornih bolesnika javlja kao poremećaj i nadražaj u bilo kom delu sistema organa za disanje, počevši od nosa, usta, ždrela pa do najsitnijih bronhiola. Osim respiratornih, kašalj prati i sračana oboljenja: javlja se u slučaju kongestivne dekopenzacije srca (popuštanje srčanog mišića i oslabljena funkcija izbacivanja krvi u sistoli – fazi ispumpavanja krvi), bolesti mitralnih zalistaka, dijafragmalnog nadražaja, ali i zapaljenja srednjeg uha. Recimo, kod pušača je kašalj izražen u jutarnjim satima, odmah nakon ustajanja, a često ga prati iskašljavanje. Kašalj može biti suv, nadražajan i produktivan – praćen iskašljavanjem od bistrog seroznog do penastog ili žutozelenog, purulentnog (gnojnog) ispljuvka. Služi i u dijagnostičke i anamnestičke podatke. Krvavi ispljuvak sreće se u slučaju aktivne tuberkoloze pluća, te karcinoma i embolije pluća.
ŠTA TREBA URADITI
Pre svega, ne treba dozvoliti da kašalj dugo traje. Lekar u Domu zdravlja uputiće vas na RTG pluća u dva pravca (prednji i kosi snimak), zatim na analizu brisa nosa i ždrela te ispljuvka (u sterilnoj posudi), kao i na spirometriju. Podrazumevaju se i gasne analize krvi. Ako se sumnja na kancer bronha, potrebno je uraditi i bronhoskopiju, kao i dijagnostičke pretrage za potvrdu karcinoma (CT i magnetna rezonanca). Osobe s respiratornim alergijama šalju se na alergološke testove, a u slučaju sumnje na autoimune bolesti, nephodne su imunološke analize, a nije naodmet ni uraditi kompletnu krvnu sliku s ukupnim leukocitima.
NAČIN LEČENJA
Neohodno je dijagnostikovati osnovnu respiratornu bolest i lečiti je klasičnim metodama, u zavisnosti od uzročnika, ili pak operativno, ako je to neophodno. Podrazumeva se higijensko-dijetetski režim života, više odmora (na planini i na moru), promena mesta boravka, boravak u čistim, provetrenim prostorijama bez duvanskog dima, drugih zagađivača i mirisnih osveživača. Antibiotici se uzimaju samo ako to preporuči lekar. Obavezna je toaleta nosa, naročito kod dece – poželjno je ukapavati u nos slane rastvore. Takođe, treba piti dosta tečnosti, kao i sirup za suvi i produktivni kašalj, te vitamine. Čest pratilac kašlja jesu dispneja (gušenje) i cijanoza (pomodrela koža).
Evo jednog recepta koji može pomoći: skuvajte bronhi bombone u kipućem mleku i popijte to dok je toplo. Naravno, pulmolog određuje šta treba uraditi u slučaju određene plućne bolesti.
VIŠE SAVETA PRONAĆI ĆETE U MAGAZINU RUSKI DOKTOR!
POTRAŽITE NAS I NA FACEBOOKU: www.facebook.com/ruskidoktor
STARE BROJEVE POTRAŽITE NA SAJTU novinarnica.net