Kratka epizoda besa može negativno uticati na sposobnost krvnih sudova da se opuste

by | 02.05.2024
Kratka epizoda besa može negativno uticati na sposobnost krvnih sudova da se opuste

Kratka epizoda besa može negativno uticati na krvne sudove da se opuste. To može povećati rizik od razvoja ateroskleroze, što zauzvrat može povećati rizik od moždanog i srčanog udara.

Kratka epizoda besa izazvana sećanjem na prošla iskustva može negativno uticati na sposobnost krvnih sudova da se opuste, što je od suštinskog značaja za pravilan protok krvi, prema novom istraživanju objavljenom danas u Journal of the American Heart Association.

Kratka epizoda besa i rizik od kardiovaskularnih oboljenja

Prethodna istraživanja su otkrila da oštećenje sposobnosti krvnih sudova da se opuste može povećati rizik od razvoja ateroskleroze, što zauzvrat može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Oštećena vaskularna funkcija je povezana sa povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara. Opservacijske studije su povezale osećanja negativnih emocija sa srčanim udarom ili drugim događajima kardiovaskularnih bolesti. Najčešća proučavana negativna emocija je bes, a manje je studija o anksioznosti i tuzi, koje su takođe povezane sa rizikom od srčanog udara.

Kako epizoda besa utiče na srce?

U ovoj studiji, naučnici su istraživali da li su negativne emocije kao što su: bes, tuga i anksioznost mogu imati negativan uticaj na funkciju krvnih sudova u poređenju sa neutralnom emocijom.

U studiji je učestvovalo 280 odraslih osoba. Nausmično su im dodeljeni jedan od četiri emocionalna zadatka u trajanju od 8 minuta:

  • Sećanje na neki događaj koji ih je razljutio
  • Sećanje na neke anksiozne događaje
  • Čitanje niza depresivnih rečenica koje su izazivale tugu
  • Uzastopno brojanje do 100 i unazad da izazove emocionalno neutralno stanje.

Istraživači su procenili ćelije koje oblažu krvne sudove svakog učesnika studije pre zadataka, tražeći dokaze o oštećenju proširenja krvnih sudova, povećanim povredama ćelija i/ili smanjenom kapacitetu za regeneraciju ćelija. Merenja obavljena pre emocionalnih zadataka ponovljena su nakon što su zadaci završeni.

Merenja su obavljena za svakog učesnika na početku (0 minuta) i u četiri različite vremenske tačke nakon doživljavanja dodeljenog emocionalnog zadatka: 3 minuta, 40 minuta, 70 minuta i 100 minuta.

Šta su naučnici zaključili?

Zadaci koji su podsećali na događaje iz prošlosti koji su izazivali bes doveli su do oštećenja proširenja krvnih sudova, od nula do 40 minuta nakon zadatka. Oštećenje više nije bilo prisutno nakon 40 minuta.

Nije bilo statistički značajnih promena na oblogama krvnih sudova učesnika u bilo kom trenutku nakon što su iskusili emocionalne zadatke anksioznosti i tuge.
Naučnici su uočili da izazivanje besnog stanja dovodi do disfunkcije krvnih sudova.

Prema naučnoj izjavi Američkog udruženja za srce iz 2021. godine, psihološko zdravlje, blagostanje i veza um-srce-telo, mentalno blagostanje može pozitivno ili negativno uticati na zdravlje osobe i faktore rizika za srčane bolesti i moždani udar.

Mentalno blagostanje za bolje zdravlje

Ova studija dodaje rastućoj bazi dokaza da mentalno blagostanje može uticati na kardiovaskularno zdravlje i da intenzivna akutna emocionalna stanja, kao što su bes ili stres, mogu dovesti do kardiovaskularnih događaja.

Ova trenutna studija veoma elokventno pokazuje kako bes može negativno uticati na zdravlje i funkciju vaskularnog endotela. Vaskularni endotel, obloga krvnih sudova, ključni igrač u ishemiji miokarda i aterosklerotskoj bolesti srca psihološka stanja.

AaronAmat / gettyimages.com

Molimo vas upoznajte se sa politikom odricanja od odgovornosti za redakcijske i druge sadržaje i linkove objavljene na www.ruskidoktor.rs