Koje poremećaje kiropraktika može da leči i kako se izvodi tretman?

by | 20.04.2024
Koje poremećaje kiropraktika može da leči i kako se izvodi tretman?

Saznajte šta je kiropraktika, na kojim principima se zasniva, koje vrste manipulacija uključuje i koje tegobe može da ublaži? I ono što je najvažnije – da li postoje kontraindikacije?

Termin potiče od grčke reči „cheir“ što znači „ruka“ i „praktikos“ što znači „efikasan“. Ovaj naziv je stvoren 1895. godine od strane osnivača kiropraktike, Daniela Dejvisa Palmera.

A u stvari, kiropraktika je neinvazivna terapija koja koristi ruke za „podešavanje“ i manipulacije uglavnom duž kičme, korisna ne samo za ublažavanje bolova u leđima, već i za garantovanje optimalnog funkcionisanja celog organizma, odstranjivanja napetosti i stresa i živite život sa više energije i vitalnosti.

Šta je kiropraktika?

To je grana alternativne medicine koja ima za cilj da vrati zdravlje čoveka u celini. Kiropraktika se ne bavi samo specifičnim simptomima koje je pacijent prijavio, već pokušava da razume zašto se simptomi javljaju. To je zato što se polazi od pretpostavke da je bol koji se javlja u određenom delu tela vrlo često uzrok većeg problema, koji obuhvata ne samo fizičku već i emocionalnu sferu.

Kiropraktičar uvek procenjuje telo kao celinu, jer lokalizovani bol može da potiče i iz udaljene tačke, sa kojom se čini da nema nikakve korelacije. Prema kiropraktici, zapravo, postoji bliska veza između strukture kičmenog stuba i zdravlja celog tela.

Naime, kičmeni nervi su važni komunikacioni kanali koji, kao svojevrsni centar za sortiranje, povezuju centralni nervni sistem sa perifernim nervnim sistemom, koji čini tačku dolaska svih nerava.

Ako pršljenovi funkcionišu ispravno, ceo „komunikacioni sistem“ radi ispravno. Međutim, postoje nepravilne pozicije nekih pršljenova (koje se na jeziku kiropraktike nazivaju subluksacije), mogu uticati na pravilan prenos nervnih impulsa u periferni sistem. I ovde možete imati ne samo bolove u leđima, već i poremećaje organa i tkiva do kojih dopiru nervi.

Koje poremećaje kiropraktika može da leči?

Pre svega, simptomi koji se manifestuju na mišićno-skeletnom nivou, kao što su bolovi u leđima, vratu, problemi sa udovima. Ali pristup je uvek holistički, to jest, razmatra organizam u celini.

Kiropraktika

Određene poremećaje, naime, mogu izazvati i traume koje uključuju takozvani trougao zdravlja, odnosno tri dela koja upravljaju zdravljem našeg tela: strukturni deo (nervno-mišićno-skeletni sistem), hemijski deo (naše „ gorivo”, koje daje hrana i okolina koja nas okružuje) i emocionalni deo (mentalno i psihičko stanje u kojem se nalazimo), koji se može promeniti usled nepravilnog držanja, sedentarnog načina života, zagađenja, nepravilnih navika u ishrani ili stresa. Ovi faktori međusobno utičući jedni na druge.

Iz tog razloga, mišićno-skeletni bol može biti usko povezan sa problemima ishrane ili zagađenja životne sredine, kao i sa psihološkim faktorima: Svaka strana ovog trougla ima svoju važnost i može uticati na dobrobit ili slabost druge dve, a samim tim i na opšte zdravstveno stanje.

Delujući na bol u leđima ili kontrakture vrata, kiropraktičar takođe deluje refleksno na druga dva, pokušavajući da eliminiše uzroke koji su izazvali bol i stavlja telo u poziciju da samostalno uspostavi ravnotežu, koristeći prednosti strategija samopomoći -isceljenja koja su urođena svakom od nas.

Kako se izvodi tretman?

Na prvoj sesiji kiropraktičar prvo uzima anamnezu, kako bi detaljno analizirao sa kojom vrstom osobe ima posla, da li osoba ima neke bolesti ili je bila podvrgnuta operaciji.  Zatim, kada i kako su nastali određeni poremećaji, da li radi što ga dovodi do usvoji pogrešne položaje, ali i kakvo je njegovo emocionalno stanje i način života.

Nakon prve, osnovne faze intervjua sa pacijentom, pregledamo sve obavljene testove, kao što su rendgenski snimci ili magnetna rezonanca, nakon čega se vrši fizički pregled sa pokretom, držanjem, ravnotežom i neurološkim testovima.

Potom se prelazi na tretman koji se sastoji od manipulacija i pritisaka u različitim delovima kičme koji imaju za cilj da vrate njihovu normalnu funkcionalnost. Na osnovu rezultata prvog tretmana, zakazuju se sledeće sesije.

Tokom tretmana, kiropraktičar daje predloge o načinu života, ishrani i ispravnom držanju. Preporučuje vežbe i pokrete za izvođenje kod kuće, koji jačaju tonus mišića i smanjuju napetost mišića i ligamenata. Ako se proceni potreba, može da preporuči angažovanje drugih stručnih ličnosti, kao što su ortoped, neurohirurg, fizioterapeut ili psiholog, kako bi se problem sveobuhvatno rešio.

Kako da znate da li vam je potreban kiropraktičar?

Oni koji dolaze u ordinaciju kiropraktičara obično imaju mišićno-skeletne probleme u lumbalnoj regiji ili bolove u ramenima, kolenima, gležnjevima.

Idealno bi bilo da se kiropraktičaru obratimo ne kada nas bol blokira, već da periodično uradimo neku vrstu usluge, koja nam omogućava da proverimo kako se sve neuro-mišićni sistemi funkcionišu -skeletni i deluju na bilo kakve disfunkcije pre nego što postanu simptomatske. Pogotovo nakon određenog uzrasta, jer kako godine prolaze svi mi prolazimo kroz degenerativne procese koji, ako se na vreme otklone, mogu biti usporeni.

Rezultirajuće blagostanje je sveukupno, jer i sa psihološke tačke gledišta živite bolje, jer kiropraktika stimuliše oslobađanje određenih neurotransmitera, kao što je serotonin, koji smiruje anksioznost i podstiče dobro raspoloženje. Osoba se generalno oseća bolje, jer njegovo telo funkcioniše efikasnije i može sa lakoćom i sa manje umora da obavlja svakodnevne poslove.

Da li postoje kontaindikacije?

Kiropraktika nije pogodna za sve ljude i postoje određene grupe ljudi koje bi trebalo da izbegavaju ovu vrstu tretmana. To uključuje:

Osobe sa određenim medicinskim stanjima: Kiropraktički tretmani mogu biti kontraindikovani za osobe sa određenim stanjima kao što su tumori kičmene moždine, osteoporoza, reumatski artritis, infekcije kičme ili diskus hernija.

Osobe sa određenim simptomima: Osobe koje imaju simptome kao što su ozbiljna bol u kičmi, utrnulost, trnjenje, slabost u nogama ili gubitak kontrole nad bešikom ili crevima, trebalo bi da izbegavaju kiropraktičke tretmane i da se umesto toga obrate lekaru.

Trudnice: Iako se kiropraktički tretmani mogu koristiti kod trudnica, važno je da se radi sa kiropraktičarem koji je obučen za rad sa trudnicama i da se pre tretmana konsultuje sa lekarom.

Deca: Kiropraktički tretmani kod dece mogu biti bezbedni, ali treba izbegavati agresivne tehnike i raditi sa kiropraktičarem koji ima iskustva u radu sa decom.

LightFieldStudios; Lacheev / gettyimages.com

Molimo vas upoznajte se sa politikom odricanja od odgovornosti za redakcijske i druge sadržaje i linkove objavljene na www.ruskidoktor.rs