
ŠTA NAM ŠUMA DARUJE U OKTOBRU
Pravo je vreme za sakupljanje korena i rizoma lekovitih biljaka jer se trenutno u njima nalazi maksimalna količina korisnih supstanci
pročitaj jošPomalo zaboravljena, ali nekad veoma cenjena začinska biljka, pored široke upotrebe u kulinarstvu, ima izrazita lekovita svojstva, pa se primenjuje u narodnoj medicini, naročito u lečenju organa za varenje i disajnih puteva.
Piše: Irina Čudajeva, naturopata
Krbuljica (lat. Anthriscus cerefolium) sadrži vitamin C, karoten, rutin, mikroelemente, etarsko ulje i bioaktivne supstance. Zelen krbuljice, koja se sakuplja pre cvetanja, upotrebljava se u raznim salatama te kao začin za jela od povrća, mesa i jaja. U francuskoj kuhinji zauzima važno mesto, pa je zovu i francuskim peršunom. Lišće krbuljice veoma je dekorativno i može da se koristi za ukrašavanje različitih jela. U ishrani se ne upotrebljavaju samo sveže lišće i mladi izdanci nego i koren. Njima se aromatizuju kravlji sir i majonez. Prilikom pripreme jela krbuljica se slaže sa začinskim biljkama kao što su bosiljak, peršun i estragon. Pivari je stavljaju u pivo, a u mnogim svetskim kuhinjama dodaje se u pileću supu i supe od povrća. Dobro ide uz kuvano meso, ribu, svinjetinu, divljač, krompir, pirinač. U nekim zemljama od krbuljice se pravi i vino.
U jela se dodaje neposredno pred serviranje ili u poslednjem trenutku pripreme. Koristi se samo sveža, jer prilikom sušenja i zamrzavanja biljka gubi svoj ukus i aromu. Organizam je lako vari i dobro apsorbuje.
Krbuljica je jedna od najranijih začinskih biljaka iz porodice štitara. Poreklom je iz Azije i južne Evrope. Kod nas je ređe u upotrebi, ali je zato široko rasprostranjena u zapadnoj Evropi i Americi. Poznata je i pod nazivom krasuljica. U šumama se sreće u divljem obliku. Reč je o bliskom srodniku peršuna, spolja i podseća na njega, ali zelen joj je nežnija, blagog i prijatnog mirisa, poput komorača i anisa. Ima moćno tonizirajuće svojstvo i zato je u proleće, prilikom sveopšteg pada snage usled nedostatka vitamina u organizmu, krbuljica nezamenljiva. Otporna je na hladnoću i nezahtevna u pogledu plodnosti tla. U prirodi se često može naći kao samonikla biljka, pošto se seme prilikom sazrevanja brzo rasipa. Može se gajiti na balkonu ili prozoru, te u vrtu kao dekorativna biljka. Seme krbuljice seje se u rano proleće ili pred zimu – nekoliko puta u sezoni, da bi zelen stalno bila sveža. Preko zime se uspešno skriva ispod snega.
Pročitajte i… Srčanik: lek od korena do lista
Narodna medicina koristi krbuljicu za poboljšanje varenja, ali i kao sredstvo za toniziranje i aktiviranje rada organa za varenje te za ubrzavanje metabolizma. Sveže i osušeno lišće krbuljice takođe je dobar afrodizijak. Sok dobijen od njene zeleni ima široku primenu. Koristi se kao sredstvo za iskašljavanje, u slučaju visoke temperature, žutice i vrtoglavice. Pije se isključivo svež. U pola čaše vode sipajte 30–50 kapi soka. Pijte ga tri-četiri puta dnevno 20 minuta pre jela, a možete ga koristiti i spolja – salvete nakvašene ovim sokom stavljajte na oštećene delove kože (lišaj, ekcem).
Potrebno: 300 g cvekle, jabuka, praziluk (beli deo), manja glavica luka, čen belog luka, 20 g maslaca, kašika balzamiko sirćeta, čaša pavlake, nekoliko grančica krbuljice i mirođije, kašičica semena susama, so i biber po ukusu.
Očišćenu cveklu i jabuku iseckajte na kockice. Crni luk i praziluk isitnite, a beli luk izgnječite. Mešavinu crnog luka i praziluka pržite na maslacu tri minuta, pa dodajte cveklu, jabuku, beli luk i pržite još pet minuta. U to sipajte litar vode i sirće, posolite i pobiberite. Čim proključa, smanjite vatru i poklopljeno kuvajte još 45 minuta. Kad se malo ohladi, prespite u blender, dodajte grančice krbuljice i mirođije, pa sve sameljite u pire. Vratite u šerpu, dodajte još čašu vode i pavlaku i zagrejte tako da može da se servira. U tanjiru supu pospite susamom i ukrasite sa zeleni.
Pročitajte i… Recepti za krem supe
Pravo je vreme za sakupljanje korena i rizoma lekovitih biljaka jer se trenutno u njima nalazi maksimalna količina korisnih supstanci
pročitaj jošGlavni motor našeg organizma jeste srce. A da ono ne bi “štucalo”, povremeno ga okrepite domaćim napicima od crne zove
pročitaj jošU svakoj bašti uspeva, otporan je na bolesti. Uz minimalan napor pružiće vam maksimalnu korist. Vaša jela učiniće ukusnijim, a zdravlje čeličnim
pročitaj još