Moć poniznosti: Zašto je vrlina duhovne krotosti važna?

by | 23.01.2024
Vrlina duhovne krotosti

Vrlina duhovne krotosti je veoma važan deo hrišćanstva. Međutim, zašto je ova osobina toliko važna?

Krotost je jedna od najneshvatljivijih osobina u današnjem društvu. Međutim, ako se okrenemo Bibliji, i Stari i Novi zavet govore o poniznosti i krotosti. Krotost nije pasivno stanje, već aktivna manifestacija unutrašnje ljubavi prema drugima.

Šta je vrlina duhovne krotosti?

U originalnom grčkom izvoru reč „πραος“ ima mnogo značenja koje bi se globalno moglo prevesti kao „dobronamerno“. Dakle, krotost je dobrota. Mnogi sveti oci su potvrdili ovakvo viđenje: „Svaka vrlina je dobra, a posebno dobrota i krotost. Ona otkriva ljude u nama, razlikuje nas od zveri“, kaže Jovan Lestvičnik. Sveti Nikolaj Srpski je ovu osobinu objasnio na sledeći način: „krotost je kći plača i unuka smirenja“.

Psiholog Aleksandar Tkačenko je objasnio da nema krotosti bez smirenja. Smirenje predstavlja unutrašnje raspoloženje čoveka, a krotost je spoljašnja manifestacija smirenja. Ovi koncepti su zasnovani na zajedničkim značenjima. Reči koji se odnose na ono što je vrl su „ukrotiti“, „skratiti“, odnosno ograničiti nešto.

Sa druge stranost, poniznost je vezana ne samo za reč „mir, već i za reč „mera“. Dakle, poniznost je razumevanje svojih granica, kada sebe vidite i prihvatate onakcim kakvim jeste, a vrlina duhovne krotosti je sposobnost da se ukrotite i ograničite, na primer kada je vaš bes u pitanju.

Šta nas sprečava da budemo krotki?

Sveštenik Vasilij Kucenko (Василий Куценко) je istakao da su bes i nepravda jedni od najvećih uzročnika toga da ne budemo krotki. Kako on objašnjava, stanje kada si spreman da prihvatiš nepravdu kao volju Božiju, da je prihvatiš u miru, to je vrhunac duha. Dakle, očigledan suprotnost krotosti je nekontrolisani bes, skrivena razdražljivost i osetljivost.

Sa psihološke tačke gledišta, bes je energija, koja nam omogućava da zaštitimo svoje granice, sila koja nam daje poverenje u ono što radimo. Ovo nam daje samopouzdanje da idemo mirno protiv neprijatelja, branimo svoje bližnje i sebe, ako smatramo da je potrebno.

Zdrav gnev je takođe svojstven našoj prirodi, ali se manifestuje da sasvim drugačiji način nego što smo navikli da o tome razmišljamo. Prirodna zdrava ljutnja se izražava u tome što omogućava čoveku da mirno, čak i sa osmehom, ali čvrsto i samouvereno kaže „ne“ tamo gde je to potrebno.

Kako se stiče vrlina duhovne krotosti?

„Krotost je dobrovoljno stanje: Mogao bih da uzvratim, da se osvetim, ali neću. Ne zato što se bojim ili ne mogu, već zato što Hristos ne bi tako postupio. Mislim da svako od nas može da se nauči krotosti kada ublaži svoj bes i oprosti uvredniku. Osoba će reći – ne kako ja hoću, Gospode, nego kao što činiš Ti“, objasnio je sveštenik Kucenko.

Vrlina duhovne krotosti takođe ima „tihe“ manifestacije. Na primer, krotkim se mogu smatrati ljudi koji strpljivo i blagonaklono podnose teške bolesti jer je u takvom stanju vrlo lako biti uvređen od celog sveta i Boga.

Krotost se ispoljava i u tome da budeš zadovoljan ono što imaš. Radi se o tome da ne nanosite štetu drugima da biste nešto postigli.

Jacob Wackerhausen/GettyImagesPlus

Molimo vas upoznajte se sa politikom odricanja od odgovornosti za redakcijske i druge sadržaje i linkove objavljene na www.ruskidoktor.rs