Naučnici otkrili: Sendviči, salate i pica na biljnoj bazi nisu zdravije od mesnih opcija

by | 04.01.2024
veganska brza hrana

Svi znamo da brza hrana nije zdrava, pa se često okrećemo opcijama bez mesa smatrajući ih boljim za naš organizam. Međutim, veganska brza hrana nije zdravija od obične brze hrane, otkrilo je istraživanje.

Istraživanje je uključivalo 1 868 obroka iz 50 lanaca brze hrane u pet zemalja. Naučnici su prikupljali podatke o sadržaju kalorija, prisustvu alergena i količini hranljivih materija, vlakana i soli u svakom obroku. Veganske opcije sadrže manje proteina i natrijuma, ali više ugljenih hidrata i šećera.

Veganska brza hrana je takođe kalorična

Većina ljudi Novu godinu vidi kao šansu za pokretanje zdravog režima ishrane, naročito ako žele i da smršaju. Međutim, ponekad ono što nam se čini zdravije, zapravo i nije tako. Kako prenosi Daily Mail, istraživanje je otkriulo da veganski obroci brze hrane nemaju manje kalorija nego klasična mesna brza hrana.

Naučnici su u istraživanje uključili skoro 2000 obroka uključujući sendviče, salate, rezance i pite iz 50 lanaca brze hrane u pet zemalja. Rezultati objavljeni u časopisu Nutrition otkrili su da veganska brza hrana ima manje natrijuma i proteina, ali veći nivo ugljenih hidrata i šećera u poređenju sa obrovima na bazi mesa. Takođe, nije dokazano da biljni obroci imaju manje kalorija od mesnih.

Vodeći autor studije Mikołaj Kamiński (Mikolaj Kaminski) sa Univerziteta medicinskih nauka u Poznanju u Poljskoj istakao je da „ovo zaista naglašava važnost informisanog izbora hrane, naročito kada je u pitanju konzumiranje brze hrane – posebno ako patite od metaboličkog poremećaja kao što je dijabetes tipa II. Ovo razotkriva iluziju da su alternative popularnim jelima brze hrane zasnovane na biljkama automatski zdraviji izbor“.

Veganska brza hrana: Kako izvući maksimum iz ove ishrane?

Prema britanskoj nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), veganski obroci bi trebalo da budu zasnovani na krompiru, hlebu, pirinču, testenini ili drugim skrobnim ugljenim hidratima, najbolje bi bilo od celog zrna. Evo još nekoliko saveta:

  • Jedite najmanje pet porcija različitog voća i povrća svakog dana, uključujući i sveže, smrznuto, sušeno ili konzervirano
  • Unosite 30 g vlakana dnevno. To bi na primer značilo da imate pet porcija voća i povrća, dva keksa od integralnih žitarica, dve debele kriške integralnog hleba i veliki pečeni krompir sa korom.
  • Imajte alternative za mlečne proizvode sa nižim sadržajem masti i šećera. To su na primer pića od soje.
  • Jedite malo pasulja, mahunarki, ribe, jaja, mesa i drugih proteina
  • Pijte dovoljno vode
  • Birajte nezasićena ulja i namaze i konzumirajte ih u malim količinama

vaaseenaa/GettyImagesPlus

Molimo vas upoznajte se sa politikom odricanja od odgovornosti za redakcijske i druge sadržaje i linkove objavljene na www.ruskidoktor.rs